Hafoin tinan 11 Mari Alkatiri fila hikas ba Palásiu Governu

Breaking News

Primeiru-ministru timoroan, Mari Alkatiri, tenki hein iha loron-kuarta loraik no tenki liuhosi ritual oioin hodi bele fila fali ba Palásiu Governu ne'ebé iha tinan 11, fulan tolu no loron ida, jura ona katak sei la tama fila fali iha fatin ne'e.

‘Lia-na'in’ hamutuk na'in 11, "kontadór istória sira nian", transportadór sira hosi lian "lulik" mai ho intensaun hosi rejiaun lima nasaun nian (Rai Ulun, Bunak ho Kemak, Mambae, Baikenu ho Karketu) na serimónia "Dada Ikas" no "Loke Dalan" nian.

Ritual kompleksu ida iha lian oioin ne'ebé, ida-idak, "lia-na'in" sira invoka ba espíritu "lulik" sira hodi hasai promesa ne'ebé Alkatiri halo iha loron 26 Juñu 2006 bainhira demiti aan no garanti ona katak nunka tama fali iha Palásiu Governu.

Serimónia ne'ebé tenki halo "iha fatin ne'e entre dadeer ho kalan" no tanba ne'e Alkatiri, ne'ebé to'o antes iha Palásiu, tenki hein to'o loron-monu.

Iha ai-riin ne'ebé hatún ona bandeira Timor-Leste nia okos, mane na'in rua nahe biti rua, monta xapa zinku nian no grellador improvizadu ida no hahú ona ritual naruk ida ho minutu 90 resin.

Alkatiri hanoin hikas momentu ne'ebé nia halo juramentu, nia esplika katak ema barak husu ba nia hodi sai fali nu'udar primeiru-ministru - Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin), partidu ne'ebé nia sai hanesan sekretáriu-jeral manán ona eleisaun iha loron 22 Jullu - no nia hatete katak aseita kargu ho "onra no sentidu responsabilidade nian".

Tuur haleu iha biti, katuas sira ne'ebé hanesan líder hosi animizmu timoroan nian hanoin hikas jura ne'e no hafoin ne'e husu autorizasaun ba "maromak", kriador iha konseitu divinu tradisional nian, hodi nune'e Alkatiri bele fila hikas ba Palásiu.

Malus-tahan - ne'ebé uza ona hanesan protesaun simbólika hasoru kilat-musan sira - hetan bénsaun no entrega hosi "lia-na'in" oioin ba Alkatiri.

Líder tradisional ida, hosi ponta leste nasaun nian, Rai Ulun, ko'a au ne'ebé maka nia kompañeiru ida-idak uza hodi huu.

Hafoin ne'e, ida-idak, kahur reza ho orasaun, kanta diskursu sira ho dialetu lokal sira.

Iha parte ikus no antes brinde ida ho tua-sabu, sira oho manu-aman tolu, ne'ebé nia tee-oan - leno ho lanterna sira tanba hahú nakukun ona - "lia-na'in" sira le no halo komentáriu.

"Dalan sei naruk, maibé direitu", esplika hosi lia-na'in ida ho kompañeiru sira doko ulun hodi testa notísia di'ak ne'ebé maka animal nia aten ne'e hatudu.

"Hanesan lian ida de'it hodi hatete katak dalan nakloke hela, maibé ha'u mós tenki la'o ho kuidadu tanba iha nafatin obstákulu sira iha futuru", Alkatiri hatutan.

Liutiha minutu balun, primeiru-ministru fó hakat dahuluk iha edifísiu ne'ebé nia latama dezde tinan 2006.

"Tinan 11 no fulan tolu dezde ha'u sai, ha'u nunka tama fali iha ne'e, la tama hosi odamatan ne'e no mós hosi parte sira seluk. Ohin loron ha'u fila fali no nune'e maka ha'u hanoin katak ho asaun ne'e hatudu katak iha mudansa iha nasaun", nia hatete ba Lusa.

Iha andar letan, hafoin fila ba gabinete ne'ebé uluk nia halo parte no nia kaer fali hahú loron-kuarta ne'e, Alkatiri tama iha sala Konsellu Ministru sira nian no hamriik besik iha meza ne'ebé sei iha plaka haat ho naran sira hosi ministru sira hosi ezekutivu anterior, entre sira maka naran hosi Xanana Gusmão nian.

Alkatiri, emosionadu, baku meza dala rua ho determinasaun, doko ulun no hafoin ne'e sai, fila fali ba nia gabinete.

"Hanesan kumpri misaun no dever ida. Ha'u sei tenta halo buat ne'ebé ha'u bele. Objetivu prinsipal maka halibur ema tomak no haree ba oin", nia hatete no esplika momentu ne'e.

Liutiha loron 12 hafoin simu pose - hahú hosi tempu ne'ebá nia halo serbisu iha Palásiu Nobre Lahane nian - Alkatiri ho nia Governu konstitusional dahitu la okupa, tuir dalan formal, Palásiu Governu, sede ezekutivu nian.

Nune'e maka serimónia loron-kuarta ne'e iha signifikadu maka'as: marka Alkatiri nia regresu ba sede Governu nian ne'ebé nia uluk sai, iha krizi 2006 nia klaran, hanesan markante tebes ba líder timoroan.

"Hanesan sentimentu kontraditóriu ida: ha'u mai ho sentidu misaun nian, maibé tinan 11 hanesan nafatin tinan 11 no nia todan maka'as tebes, ba ema ne'ebé maka husik ho tinan 50 resin no fila ho tinan 60 resin", nia hatutan.