Mari Alkatiri fó prioridade ba dezenvolvimentu lejislativu ho institusional

Mari Alkatiri, PM VII Governu Konstitusional

Flash News

Primeiru-ministru foun timoroan nian, Mari Alkatiri, hatete iha loron-sesta katak nia Governu sei fó prioridade ba dezenvolvimentu lejislativu ho institusiona, hodi destaka nesesidade hodi hametin sistema judisial.

Mari Alkatiri ko'alia kona-ba prioridade sira iha diskursu dahuluk hafoin simu pose nu'udar primeiru-ministru hosi Governu konstitusional dahitu, iha serimónia ne'ebé halo iha Palásiu Nobre Lahane, iha Díli.

"Governu sei fó prioridade ba dezenvolvimentu lejislativu ho institusional hosi ita nia sosiedade no Estadu, ho vizaun ida ne'ebé sei hanesan global ho transversal no sei konkretiza liuhosi programa espesífiku sira. Ne'e sei abranje área no instituisaun oioin, hahú nível komunitáriu no lokal, no hosi área privadu ekonomia nian, ba nível sentral sira governu nian no administrasaun públika nian", nia hatete.

"Entre instituisaun sira, destaka sistema judisial ne'ebé tenki hetan apoiu no asisténsia partikular ida ba dezenvolvimentu hosi nia kapasidade sira, iha planu koñesimentu no aplikasaun ba direitu nune'e mós hosi nia organizasaun, jestaun, funsionamentu di'ak no efisiente, lahó prejuízu hodi ita kontribui maka'as ba reforsu hosi kondisaun sira hodi majistratura judisial sira hala'o knaar independente no hosi autonomia jestaun hosi administrasaun judisiáriu nian", nia afirma.

Maski hosi prioridade sira ne'e, Ministériu Justisa sei agora daudaun sei laiha responsável, no hanesan pasta ida ne'ebé sei mamuk iha serimónia loron-sesta nian, ne'ebé maka membru na'in 12 de'it hosi membru na'in 30 ezekutivu nian maka simu pose.

Mari Alkatiri ko'alia iha Palásiu Nobre Lahane nian hafoin Prezidente Repúblika fó tiha pose ba membru 12 dahuluk sira hosi Governu Konstitusional dahitu, ne'ebé nia mandatu sei hotu iha tinan 2022.

Ba iha individualidade prinsipal sira hosi nasaun ne'e, Alkatiri refere ba momentu "simbóliku" maibé mós "dezafiante" hodi fila ba diresaun ezekutivu nian. Polítiku okupa ona kargu entre loron 20 Maiu 2002, loron restaurasaun independénsia nian, no 2006, bainhira demiti iha momentu hosi krizi polítika boot hosi istória foun Timor-Leste nian.

Bainhira antesipa governasaun ida "kompleksu maibé nesesáriu", Alkatiri afirma ona katak sei "hatene situasaun real iha domíniu institusional, sistémiku, programátiku no hosi polítika estruturante sira" no sei la haluha promesa sira ka deklarasaun programátiku sira.

Nia subliña katak ema timoroan sira kontinua "reklama moris ho kualidade di'ak iha satisfasaun hosi direitu sira ne'ebé rekoñese tuir konstituisaun, edukasaun di'ak liu, saúde di'ak liu, asesu di'ak ba eletrisidade no bee-moos, alimentasaun ida regular no kompletu liu, habitasaun ida ho valor".

Iha referénsia ida ba momentu polítiku atual, Mari Alkatiri hatete katak eleisaun lejislativu sira hatudu ona katak populasaun hakarak ona atu "forsa sira iha uniaun hodi garanti dame no estabilidade", kondisaun importante hodi iha susesu hosi ajenda ruma dezenvolvimentu nian.

"Iha prosesu governasaun nasaun nian, prinsípiu hosi fó responsabilidade iha asaun públiku sira hosi serbisu polítika sira nian no nia ezekusaun tenki hanesan regular, tenki asumi hanesan kultura ida hosi Estadu iha reforsu hosi moris institusional nian", nia subliña.

Hadi'a lei sira no nia implementasaun, dezenvolvimentu lejislativu ho institusional, kapasitasaun ema nian no reforma sira no hametin instituisaun sira hanesan knaar sira ne'ebé hanoin ona.

Maski presiza hametin kapasidade sira hosi serbisu timoroan nian, nasaun "iha liu kapasidade hosi sira ne'ebé maka uza daudaun no ne'ebé ladún kanalizadu ba prioridade sira, maibé husik arbiru", nia hatete.

Alkatiri defende ona reforsu ida ba kapasidade rezolusaun hosi konflitu sira ho natureza kriminal, promove "kapasidade no organizasaun ba efetivu kapasidade ida no organizasaun hosi rezolusaun ba konflitu sira ho natureza komersial".

"Ekonomia presiza kapasidade ne'e hodi bele aumenta hodi hanoin katak lei ho kontratu sira hanesan instrumentu seguru sira no bele konfia iha justisa estatal. Maibé aumentu ekonómiku no, liuliu, hosi investimentu nasional no estranjeiru, presiza mós arbitrajen ida hodi rezolve konflitu ne'ebé bele mosu hosi relasaun sira hosi komérsiu iha sentidu ne'ebé laiha limiti", nia esplika.

Ba xefe Governu, konfiansa boot no seguransa jurídiku implika "lei loloos no ajustadu, ho entendimentu fásil no uzu hosi operador ekonómiku sira", hodi hametin "mekanizmu hosi rezolusaun ba konflitu sira ho baze estatal, rotina ho komunitáriu sira".

Prosesu ida ne'ebé permiti kontinua harii identidade no direitu timoroan sira nian, maibé mós hetan "justisa ida no direitu ho baze iha realidade sira" nasaun nian, "ho sentidu ida progresu hanesan nasaun modernu, unidu iha nia diversidade, ho identidade própria ida ne'ebé harii iha nia istória, nasaun solidáriu ida, emprendedora, esklaresidu no ksolok".

ho Lusa