19
Fri, Apr
0 New Articles

Afinál Ida Ne’e Mak Kontribui Lixu Barak iha TL !!

Situasaun lixu iha Timor-Leste. Foto, Arkiva SMI.

Flash News

Díli-SMI, Sekretáriu Estadu Meiu Ambiente – SEMA, Deometro Amaral, hateten, preokupasaun boot ba Governu kona-ba jestaun produsaun lixu iha rai-laran durante ne’e relasiona ho kuantidade lixu 18% mai hosi plástiku.

Bázea ba problema ne’ebé Governu infrenta, Deometro Amaral, afirma, Governu hahu ona implementa planu zero plástiku ne’ebé sei kontaktu ho emprezáriu no supermerkadu hodi labele halo importasaun plástiku mai rai-laran.

"Faze ida atu to’o implementa  zero plastiku  ne’e ita halo faze  ida atu koa’lia ho emprezáriu sira  ho supermerkadu sira atu nune’e sira ne’ebé mak halo importasaun plastiku atu sira bele hatene katak Timor Leste to’o iha tinan 2019, ita sei bandu saku plástiku”, dehan  Deometro, ba  jornalista sira iha uma fukun PN, Segunda (08/10) foin lalais ne’e.

Atúal membru VIII Governu konstitusionál ne’e mós esplika, dadaun ne’e Governu halo kordenasaun ho parte emprezáriu no supermerkadu sira hodi nune’e labele halo tan importasaun plástiku mai rai-laran iha tinan oin.

“(Agora) faze ida hodi kondena hamutuk emprezáriu nomós supermerkadu sira ne’ebé hola parte liu ba importasaun plástiku atu nune’e antes tama iha tinan 2019 sei iha bandu ba saku plástiku”, dehan eis deputadu IV lejislatura ne’e.

Iha biban ketak, Vise-Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco, konkorda ho polítika Governu kona-ba zero plástiku hodi nune’e bele proteje ambiente Timor-Leste hosi lixu iha futuru oin mai.

Tanba, tuir deputadu opozisaun ne’e katak Timor-Leste nia ambiente dadaun ne’e hasoru problema boot tanba impaktu hosi kuantidade lixu ne’ebé kada loron aumenta. Wainhira la jere ho diak sei estraga imajin nasaun no nasaun nia furak iha mundu internasionál.

“Tenki respeita ambiente tamba ida ne’e Timor Leste iha problema bo’ot ida, ohin loron ita ba fatin hot-hotu  fatin ne’ebé furak tebes,  maibé ita haree ba mai lixu mak barak  I ida ne’e tenke implementa para interese estadu nian.  Sé ita la jere didiak ambiente, ita nian imajina to’ok ita nia jerasaun  oinsa los”, dehan nia ho oin preokupadu.

Branco mós argumenta, problema ambiente tanba konsekuensia hosi dezenvolvimentu iha mundu, maibe Timor-Leste presiza hahú ona trasa polítika liuhosi resiklazen lixu hodi reduz impaktu ba ambiente iha Timor-Leste.

Tuir nia, nasaun nia imajen estraga hosi lixu ne’ebé barak soe arbiru iha tasi no mota, tanba ne’e presiza tebes implementa polítika zero plástiku hodi nune’e bele asegura ambiente ne’ebé furak no saudavél ba povu. (Editor, Mateus Barros).

Pin It

Follow us on Twitter

Sign up via our free email subscription service to receive notifications when new information is available.