26
Fri, Apr
0 New Articles

Posibilidade PN Sei Altera Dekretu Lei OJE 2019

Atividade votasaun iha plenária Parlamentu Nasional. Foto, Internete.

Flash News

Díli-SMI, Membru Parlamentu Nasional – PN hosi Aliansa Mudansa ba Progresu – AMP, Francisco de Vasconselhos, hatete, iha posibilidade AMP sei foti desizaun atu halo konfirmasaun votu ka altera ba lei OJE 2019 ne’ebé Prezidente-da-Repúblika veta foin lalais ne’e.

“Parte AMP sei foti dezisaun atu halo konfirmasaun ou halo alterasaun ba lei ne’e rasik maibe rua ne’e iha posibilidade”, dehan Vise Prezidente Bankada PLP, Francisco de Vasconselhos, iha PN, Segunda, (28/01).

Maske nune’e, nia klarifika, depende ba rezultadu plenária wainhira proposta pasa atu halo alterasaun ba Dekretu Lei ka la pasa hodi halo votu konfirmasaun de’it.

Relasaun ho alternativu rua ne’e to’o ohin AMP seidauk iha proposta ba opsaun ida maibe nakloke atu deside iha plenária iha kinta-feira semana ne’e.

“Defende ba iha plenária karik iha proposta mai signifika katak proposta ne’e passa ne’e ita halo ajustamentu sé proposta la passa ne’e signiffika katak halo konfirmasaun de votus  ne’ebé depende iha plenaria, mais rua ne’e hotu iha posibilidade. AMP to’o ohin loron seidauk iha proposta ida mas opsaun rua ne’e nakloke hotu iha plenária kinta feira”, tenik nia.

Antes ne’e, iha loron (23/01), Presidente-da-Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, ofisiálmente fó sai ona ba públiku kona-ba ninia desizaun hodi veta Dekretu Parlamentu Nasional nº 4/V - Orsamentu Jerál Estadu – OJE  2019, tanba konsidera inkonstitusionál.

“OGE 2019 la hatuir Konstituisaun no lei estruturante sira. Haree ba politika ekonómika no finanseira temi iha leten, OGE 2019, la hatuir regras no prinsípius Konstituuisaun RDTL no lei sira ne’ebé fó dalan ba dezenvolvimentu, hanesan rezerva finanseira obrigatória, unidade orsamentál no investimentu ne’ebé justifika hetan tranferénsia direta hosi Fundu Minarai”, dehan Xefe Kaza Sivil, Francisco Vasconselhos.

Razaun seluk hosi Presidente-da-Repúblika hodi deside veta OJE 2019 mak laiha sustentabilidade no la tuir esperensia polítika fiskál ne’ebé bele fó impaktu orsamentu fundu minarai nian.

Nune’e mós desizaun veta ne’e bázea ba análiza profundu ba folin mina iha merkadu internasionál ne’ebé dadaun ne’e la estavél inklui mós antesipa wainhira mina maran. Liu hosi desizaun veta ne’e bele asegura sustentavél fundu minarai iha futuru oin mai.

Nia hatutan tan OGE 2019 la hatudu polítika alternativa finansiamentu ne’ebé garante dezenvolvimentu sustentável maibe sei lori Estadu tama iha falénsia finanseira ne’ebé bele hamosu fenómenu malisan rekursu nian.

Dekretu Parlamentu Nasional nº 4/V - Orsamentu Jeral Estadu 2019, liuhosi ofísiu Prezidente Parlamentu Nasional, ho referénsia 201/GPPN/XI/2018, haruka ba Prezidente-da-Repúblika Iha loron 24 Dezembru 2018. (Editor, Lariwa).

Pin It

Follow us on Twitter

Sign up via our free email subscription service to receive notifications when new information is available.