26
Fri, Apr
0 New Articles

Faan Modo Angiraun Hodi Selu Tusan Inan-Aman Iha Banku

Alin-feto, Margarida de Asis Belo ho nia alin faan modo-angiraun iha gerobak haleu Lospalos Villa. Foto, Cavani Ximenes.

Flash News

Lospalos-SMI:Maske alin feto ho naran Margarida de Asis Belo, foin ho idade 10 ho hala’o hela estudu iha banku Ensinu Báziku Filial Nú. 01 Lospalos ne’e  hala’o atividade negósiu ki’ik hanesan modo-tan hodi selu eskola no selu tusan kreditu inan-aman iha banku.

Margarida, esplika, durante ne’e ninia família hala’o negósiu faan modo iha trotoar ka dudu ho karoja haleu Lospalos atu bele hetan orsan hodi selu eskola no selu kreditu inan-aman nia iha Banku.

“Dala-ruma angriaun ne’ebé ami faan ne’e iha tratoar nia leten dala-ruma mós ami dudu sai tama bairu sira iha Lospalos Villa, sente kolen maibe ami dudu nafatin grobak hodi hetan osan, osan ne’ebé ami hetan balun selu eskola, balun selu kreditu ne’ebé apa no ama halo iha banku”, dehan, Margarida, wainhira dada-lia ho SMI, iha Lospalos-kota, Segunda, (27/07).

Modo ka angiraun ne’ebé nia ho nia maun-alin faan durante ne’e mai hosi toos rasik ne’ebé sira nia inan-aman kuda.

Kada-loron hosi rezultadu faan modo angiraun bele hetan orsamentu hamutuk $10,00 to’o $15,00 USD ne’ebé sira faan troka malu tanba nafatin tau perioridade ba eskola.

 “Angiraun ne’ebé nia faan ne’e, ami nia apa ama foti iha toos mak ami faan, kada angriaun grobak ida bele hetan to’o 15 dollar ou 10 dollar kada loron, ami tenke faan troka malu ho nia maun no bin sira, tanba tenke eskola nafatin maske faan angriaun”, nia relata.

 Alin-feto ne’e fó razaun, nia ho nia maun-alin foti inisiativa hosi ajuda inan-aman faan modo-angiraun tanba sira nia inan-aman dezempregu.

Relasiona ho asuntu refere, jornalista SMI hasoru malu ho Margarida nia aman Agapito de Asis Belo, iha Aldeia Lospalala, Suku Fuiluro hodi husu klarifikasaun kona-ba situasaun moris ne’ebé sira nia família infrenta.

Agapito ho idade 65 ne’e esplika, tebes duni nia ho família infrenta problema ekonómia hodi sustenta moris tanba laiha ona serbisu hodi hetan orsan atu fasilita nesesidade ruma-laran nian.

“Aira nia moris susar duni, ha’u iha oan na’in salulu resin rua ida primeriu mate no moris hela na’in sanlu resin ida, mane na’in hitu, feto na’in ha’at. Uluk ha’u sei serbisu ho madre sira ha’u hetan netik osan oituan hodi sustenta labrik sira nia moris, agora ha’u para ona iha 2011 agora ha’u laiha servisu ona, ha’u ho oan sira faan de’it modo”, nia esplika ho oin triste.

Nia esplika liu-tan, deside ho família faan modo tanba presiza kada-fulan selu orsan funan ba banku ne’ebé nia halo kreditu orsan.

Durante ne’e, nia sustensa moris família ho serbisu agrkultór hanesan halo toos modo-angiraun ni hakiak ikan Nila ne’ebé hetan redementu kada-fulan minimu tebes.

“Ha’u agora halo de’it kintal ki’ik-oan ida iha uma oin hodi halo modo, no husik ikan nila, ha’u nia serbisu mak ida ne’e, dala ruma ha’u tanis, h’au atu husu ba see, ha’u nia oan sira faan modo ne’e sira mak hakarak duni atu faan hodi tulun ami família ne’e ha’u la obriga sira”, katak nia ho mata-ween.

Xefe família ne’e mós informa, durante ne’e ninia oan balun hetan subsídiu Bolsa da Mãe hosi Governu ho montante $180,00 kada tinan maibe konsidera la-sufisiente atu responde ba nesesidade família nian. (Editór, Rui Santos).

Pin It

Follow us on Twitter

Sign up via our free email subscription service to receive notifications when new information is available.