20
Sat, Apr
0 New Articles

MAP Hamutuk Ho Parseiru TOMAK Koilleta Fore-Monggu Iha Same

Atividade koilleta rezultadu produsaun Fore-Monggu hosi Grupu Agrikultór Manufahi - GAM iha Betano ne’ebé apoiu hosi parseiru TOMAK hosi Australia. Foto, Evalina Soares.

Flash News

Manufahi-SMI: Ministériu Agrikultura no Peska - MAP hamutuk ho parseiru internasional To’os ba Moris Di’ak – TOMAK inklui ho Grupu Agrikultór Manufahi – GAM hala’o koilleta ba prodútu lokál hanesan fore-monggu ho naran “Kiukai” hamutuk hektare ida iha Aldeia Loro, Suku Betano, Postu Administrativu Same, Munisípiu Manufahi.

Vise Ministru Agrikultura no Peska – MAP, Abilio Savier de Araújo, apresia ba rezultadu koilleta fore-monggu hosi  grupu agrikultór hosi Betano – Manufahi ne’ebé hetan apoiu hosi parseira internasional hosi nasaun Australia.

“Ha’u hanesan Vise Ministru sente apresia tebes ho ita-nia parseiru internasional hosi Australia ne’ebé durante ne’e bele fó ona apoiu ba kreativu grupu Asosiasaun Nasional Produtu Fini Komersial Timor-Leste - ANAPROFIKO-TL”, dehan, Abilio Savier, ba SMI iha Betano, Sexta, (14/08).

Governante ne’e, esplika, maske sei iha dezafiu barak hodi dezenvolve seitór agrikultura iha rai-laran maibe durante ne’e grupu agrikultura sira hahú ona hatudu rezultadu balun ne’ebé pozitivu hodi kontribui ba dezenvolimentu nasional.

Tanba, tuir Abilio, produsaun ai-han sai rezerva uniku ne’ebé bele garante ekonómia iha rai-laran wainhira riku-soin hanesan minarai maran iha tempu oin-mai.

“Maske neneik maibe bebeik sira realiza duni esforsu ne’ebé durante ne’e, maibe to’o ohin loron fó duni rezultadu ne’ebé di’ak ba ita-nia agrikultór sira. Ita labele dependensia de’it ba mina tanba mina loron ida sei maran, maibe ita-nia produsaun ai-han sei la maran no la lakon iha ita rai no mundu”, tenik nia.

Iha biban hanesan, Embaxadóra Australia iha Timor-Leste, Benita Sommerville, hateten, Governu Australi kontinua iha komitmentu hodi apoiu Governu Timor-Leste iha seitór agrikultura liu-hosi koperasaun bilateral nasaun rua nian

Reprezentane Estadu Australia iha TL ne’e apresia no orgullu ho grupu agrikultór sira ne’ebé halo esforsu hodi hetan rezultadu produsaun ne’ebé pozitivu.

“Ha’u fó obrigadu ba grupu agrikultór tanba ho kontribuisaun tomak ba esforsu, ohin loron hatudu rezultadu ne’ebé di’ak”, katak nia durante diskursu iha seremónia koilleta refere.

Nia hatutan tan, ho esforsu hosi grupu agrikultór sira ne’ebé durante ne’e hetan apoiu hosi TOMAK sei hamenus impaktu hosi COVID-19 nomós seguransa ai-han iha rai-laran. (Editór, Francisca Soares).

 

 

Pin It

Follow us on Twitter

Sign up via our free email subscription service to receive notifications when new information is available.