24
Wed, Apr
0 New Articles

Periodu SerSan, Publikasaun Mídia Kontinua Viola KEJ

Atividade jornalista iha terenu wainhira hala’o kobertura. Foto, Internete.

Flash News

Díli-SMI: Tuir rezultadu monitorizasaun Conselho de Imprensa – CI liu-hosi Dirasaun Analize no Dezenvolvimentu Mídia – DADM indetifika katak durante Governu deside hodi implementasaun Serka Sanitariu-SerSan, instituisaun mídia sira kontinua komete erru hodi viola Kódigu Étika Jornalístiku – KEJ iha publikasaun notisia lor-loron.

“Bazeia ba rezultadu monitorizasaun no análíze husi DDM, iha semestre dahuluk no iha inísiu periódu tranzmisaun lokál COVID – 19 iha Marsu, nomós situasaun kalamidade iha inísiu Abríl, 2021 no to’o dadauk ne’e deskobre katak jornalista no meiu komunikasaun sosiál sira kontinua viola Kódigu Étika Jornalístika, prinsípiu universál Jornalizmu no Lei Komunikasaun Sosiál”, dehan, Prezidente CI, Virgílio da Silva Guterres, Sexta, (23/04).

Tuir monitorizasaun sita nota katak notísia sira ne’ebé meiu komunikasaun sira publika, tantu mídia eletronika, jornál ka mídia online barak mak nafatin la balánsu (single source), laiha konfirmasaun ho fonte seluk, la halo verifikasaun ba faktu no fonte sira.

Virgílio, esplika, notisia ne’ebé orgaun no meiu komunikasaun sosiál sira publika sei domina ho opiniaun jornalista no editor nia inklu falta verikasaun ne’ebé rigor hodi garante kredebilidade informasaun refere.

“Jornalista no editór sira mós nafatin hatama sira nia opiniaun iha notisia laran no halo notisia bazeia deit asumsaun sein halo verifikasaun direta ba fonte informasaun hodi garante notisia nia objetividade”, dehan, Guterres.

Iha monitorizasaun CI mós nota katak mídia ka meiu komunikasaun sosiál sira seidauk hala’o ninia papél informativu ho másimu hodi tranzmite informasaun ba sidadaun sira liga ho situasaun kalamidade iha railaran.

Antes inundasaun resente mosu iha teritóriu nasionál tomak, Diresaun Nasionál Metorolojia no Jeofizika anunsia ona katak Sikloniu Tropikál Seroja sei mosu iha railaran entre Marsu ho Abríl. Infelismente, kanál mídia sira la konsege follow-up hodi intensfisikamente tranzmite informasaun ne’e ba sidadaun sira hodi sees no salva an.

Prezidente CI esklarese tan, durante monitorizsaun sita parte SEKOMS ninia pozisaun kontra publikasaun mídia sira nian kona-ba inan-feton ida mate tara-an iha Tasitolu tanba konsidera notisia hirak ne’e hoax ka falsu.

“Conselho imprensa mós identifika instituisaun Governu, hanesan Sekertáriu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) publikamente hato’o nia pozisaun hodi kontra no halo kampaña hasoru Ajénsia Notisioza Tatoli no mídia sira seluk nia notisia kona-ba inan-feto ida mate iha iha Tasitolu, konsidera notisia ne’e nu’udar hoax no fake news. Afinál notisia ne’e tuir duni kritériu no padraun jornalístika nomós prinsípiu jornalizmu ne’ebé eziste”, tenik Virgílio.

Antes remata, Virgílio, husu ba jornalista no mídia sira kumpri Kódigu Etika Jornalistika, hodi evita riksu legál no ameasa iha futuru hodi garante liberdade imprensa no liberdade espresaun iha país demokrátiku Timor-Leste.

No, evita publika notisia bazeia deit ba jornalista nia asumsaun no opiniaun, ne’ebé la bazeia faktu no realidade loloos iha tereñu nomós sitasaun fonte nian. Tane-aas prinsípiu peace journalism hodi evita produs notisia sensasionál no provokativu ne’ebé la kontribui ba paz no estabilidade iha railaran. (Editór, Caleri).

Pin It

Follow us on Twitter

Sign up via our free email subscription service to receive notifications when new information is available.