20
Sat, Apr
0 New Articles

Ramos-Horta defende líder birmaneza iha kestaun kona-ba rohingya

Jose Ramos Horta

Fokus

Ministru Estadu foun Timor-Leste nian, José Ramos-Horta, iha loron-sesta liubá, konsidera katak líder Birmánia (Myanmar) nian Aung San Suu Kyi hetan daudaun pozisaun susar ida iha kestaun kona-ba direitu sira hosi minoria musulmanu rohingya nian. 

Iha deklarasaun sira ba Lusa kona-ba tema ne'e, antigu Nobel Dame nian no mós konselleiru ba Seguransa Nasional konsidera ona katak "presiza prudénsia no ekilíbriu iha komunidade internasional hodi hatene kona-ba situasaun iha Myanmar".

Ramos-Horta hatete katak Suu Kyi "laiha kbiit ida, ho baze hosi Konstituisaun ikus, relasionadu ho forsa armada sira no polísia fronteira nian no imigrasaun, no la'ós nia maka nomeia xefe Estadu Maior hosi Forsa Armada sira no mós ministru Defeza nian".

Ramos-Horta hatete ba Lusa katak kritika líder birmaneza "hanesan sedu liu no la justu tanba nia mesak iha Myanmar no hasoru militar sira, hasoru liña toos sira hosi budista sira, hosi monje ultranasionalista sira, ne'ebé maka hahú hamosu ódiu rasial relijiozu iha ne'ebá".

Nia argumenta ona katak presiza "identifika responsável loloos sira hosi parte Governu, militar sira, no hosi parte seluk, estremista sira hosi "rohingya", maibé iha klaran iha povu inosente ne'ebé sai hanesan vítima maka'as".

Ministru timoroan hatutan katak antigu opozisaun birmaneza no Nobel Dame nian agora iha pozisaun susar tanba hetan krítika hosi komunidade internasional tanba la defende ema rohingya sira no mós hosi militar sira ne'ebé radikal tebes tanba la dún halo asaun hasoru minoria ne'e.

Ba Ramos-Horta, "iha Myanmar iha problema boot ida ne'ebé maka la ezisti iha Áfrika-Súl no mós iha Timor-Leste, ne'ebé maka dispozisaun boot étniku ho relijioza ne'e", iha liu "grupu armadu hamutuk 20 resin, ida-idak bazeia iha etnia".

"Hanesan situasaun ida ne'ebé susar tebes hodi jere", admiti hosi Ramos-Horta ne'ebé konsidera mós kleur ona hanesan "lian ida ne'ebé konsistente tebes kona-ba tema ne'e", hodi fó hanoin katak iha fulan--Jullu 1994 ajuda ona "tuir dalan klandestina kursu dahuluk ba direitu ema nian" ba grupu tomak ne'ebé envolve iha konflitu.

Tuir ONU, ema rohingya hamutuk 379.000 resin sai refujiadu iha Bangladexe dezde fulan-Agostu nia rohan hodi halai hosi represaun ezérsitu birmanés nian ne'ebé lansa ona operasaun militar iha oeste nasaun nian hafoin hetan atake oioin hosi rebeliaun rohingya nian.

Porta-vós la uza termu rohingya, maibé bengali, liafuan ne'ebé baibain uza iha Birmánia, ne'ebé konsidera hanesan minoria ida ne'ebé halo migrasaun tuir dalan ilegal hosi Bangladexe.

Autoridade sira hosi Birmánia, ne'ebé maioria budista, la rekoñese sidadania ba ema rohingya sira, besik ema millaun ida resin, fó ba sira bandu oioin, inklui bandu hodi sira laiha liberdade movimentu nian.

Suu Kyi, eis-opozisaun birmaneza no Nobel Dame nian, hetan nafatin krítika tanba defende atuasaun hosi ezérsitu hosi personalidade oioin, entre sira maka dalai lama no mós hosi Nobel Dame Malala Yousafzai ho Desmond Tutu.

 ho Lusa

Pin It

Follow us on Twitter

Sign up via our free email subscription service to receive notifications when new information is available.