03
Fri, May
0 New Articles

Diskursu Prezidente Konsellu Administrativu RTTL 2018-2022

Gil da Costa (Naldo Rei) iha Luta Libertasaun Nasional. Foto, Livru Naldo Re

Opiniaun

Diskursu ne'e foti husi Facebook Naldo Rei https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=10159487690938125&id=757593124

Exelênsia DR. Mari Alkatiri, Primeiru Ministru RDTL

Exelênsia DR. Matias Boavida, Secretariu Estadu ba Konsellu Ministrus no Komunikasaun Sosiál

Execelências Membrus Setimu Guvernu Konstitusional RDTL
Exelência Prezidente Konsellu Imprensa Timor-Leste Dr. Virgilio Guterres

Exelência Dra. Milena Abrantes prezidente Sesante Konsellu Administrasaun Radio e Televisão de Timor-Leste (RTTL. EP).

Karus kolegas Jornalistas no estrutura tomak RTTL.EP no kolegas Media sira seluk mak hau respeita no hahi’i, BOA TARDE.

Ba dahuluk, hau agradese wain tebes ba konfiansa ne’ebé Guvernu Repúblika Demokrátika Timor-Leste tula mai ha’u nia kabaas, nu’udar Prezidente ba Konsellu Administrasaun ba Radio e Televisão de Timor-Leste, hosi Fevereiru 2018 to’o 2022.

Ho onra boot ha’u simu knaar foun ida ne’e hanesan naha todan ida ne’ebé nakonu ho responsabilidade. Ida ne’e la’ós obstakulu bo’ot ida mai ha’u maibé teste bo’ot ida hodi sukat hau-nia kapasidade atu lidera instituisaun ida. Ita konsege manán ita-nia funu naruk tanba ita hotu hamutuk ba objetivu ida de’it: Liberta povu husi nakukun laran no kore nasaun husi kolonializmu nia ukun.

Ohin ita-nia nasaun no povu hetan ona liberdade maibé dezafiu bo’ot ba ita hotu mak oinsá ita liberta povu husi mukit, kiak no moras. Kestaun ida ne’e sai sasukat ba ita idak-idak nia kapasidade atu lori nasaun ne’e ba futuru ida ne’ebé diak liu. Tan ne’e ha’u hamriik iha ita bo’ot sira nia oin no ha’u prontu serbi rai doben ida ne’e liu husi RTTL.

Ne’e katak RTTL sei promove Timor-Leste ho objetivu dezenvolve rai doben ida ne’e, haktuir misaun RTTL nian “Haburas Unidade ho Integridade, Promove Demokrasia, Haburas Dezenvolvimentu atu garante Integridade Nasionál.”

Exelências,
Ita nia konstituisaun RDTL artigu 41 ne’ebé ko’alia momos kona-ba (Liberdade imprensa no komunikasaun sosiál ninian) iha alinea 4 hateten momos katak “Estadu hametin liberdade no independénsia ba órgaun públiku kona-ba komunikasaun sosiál, husi podér polítiku no podér ekonómiku.” Iha alinea 5 “Estadu hametin ezisténsia ba servisu públiku ida ba rádiu no televizaun, ne’ebé sente livre, haree mós ba objetivu seluk, hanesan protesaun no divulgasaun kona-ba kultura no tradisaun Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian, no fó garantia ba ema ida-idak atu hateten nia hanoin rasik.”

Ba ha’u, ida ne’e hanesan matadalan jerál ba ita hotu atu haburas liu demokrasia no liberdade imprensa iha ita nia rai doben ida ne’e no estadu iha dever atu garante direitu hirak ne’e.
Hafoin Governu hili ha’u, nu’udar Prezidente ba Konsellu Administrasaun RTTL, iha loron 25 Janeiru 2018, kolegas barak mak telefone no fó parabéns ba ha’u tanba sira fiar katak hau bele halo mundansa ruma iha RTTL. Ne’e hatudu katak povu preokupa ho RTTL tanba sira hakarak RTTL sai diak liu tan.

Hau hateten ba sira katak bainhira halo mudansa ruma, ita presiza servisu maka’as, la’ós koalia deit.

Liafuan hirak ne’e fó hanoin hikas fila fali ba Saudozu Komisáriu Polítika ba Informasaun, Agitasaun no Propaganda nomós Sekretário Executivo da Luta Frente Clandestina Companheiro da luta Keri Laran Sabalae nia liafuan ne’ebé sempre hateten nune’e:
“Povu mak sei julga o nia prestasaun servisu liu husi rezultadu ne’ebé hatudu. Se lae hanesan bidon mamuk hatene halo lian boot deit, maibe isin mamuk.“

Ne’e katak rezultadu servisu mak sei justifika ida ne’e. Katak ema hotu-hotu ne’ebé hala’o nia kna’ar iha RTTL tenki hamutuk, hametin unidade, hala’o sira nia kna’ar ho profesionalizmu no kualidade ne’ebé ás. Hau, konta ho imi, ita sei buka solusaun ba diferensa ideas, atitude servisu ne’ebé naksalak hodi tau atensaun ba interese komun. Tanba ita hotu nia objetivu ida deit mak dezenvolve no haburas demokrasia iha ita nia rai doben ida ne’e.

Ohin hau promete haka’as an atu sevisu hamutuk ho ha’u nia ekipa RTTL tomak hodi alkansa mehi ne’ebé hotu-hotu hakarak hetan.
Hau prefere koalia uituan maibé sevisu mak barak. Selae ha’u hanesan bidon mamuk ne’ebé koalia mak barak maibé rezutadu laiha. Hanesan mós Nelson Mandela hateten “Kada ema ida bele rezolve sira nia kondisaun hodi hetan susessu bainhira sira iha dedikasaun no motivasaun maka’as ba buat ne’ebé sira halo.”

Exelências,
RTTL tenki sai hanesan Foho Ramelau ne’ebé ás iha rai doben ida ne’e. Sei sai duni instituisaun ás ida ne’ebé metin ho korajen no determinasaun.

RTTL tenki sai mensajeiru entre estadu ho povu Timor-Leste. Nune’e tenke fó informasaun loloos tuir faktus katak públiku labele simu informasaun falsa. Ne’e katak RTTL sai fatór determinante hodi promove dame iha rai laran liu husi informasaun ne’ebé kredivel, edukativu ho responsabilidade iha komunidade nia leet.

RTTL sei apoia eduka Timoroan ida-idak atu sai sidadaun di’ak liu, atu hatene liutan kona-ba prosesu dezenvolvimentu nasionál, atu hatene sá dever mak sidadaun ida-idak nian, saída mak estadu halo ba ita hotu.

Iha demokrasia povu mak nain ba poder. RTTL nu’udar média tenki fornese informasaun no opiniaun oin-oin (diversidade opiniaun) hodi hakbiit povu nu’udar nain ba poder. RTTL mós labele sai opozisaun deit ba governu ninia programa tanba guvernu mós mai husi povu.

RTTL iha devér atu haree se lala’ok guvernu nian fó benefísiu ba povu ka lae. Se membru governu ruma la tuir dalan loos, RTTL labele taka matan de’it. Iha rai ida ne’ebé Korupsaun, Kolusaun no Nepotizmu (KKN) buras, sei impede objetivu estadu nian hanesan define iha artigu 6 Konstituisaun RDTL. Tanba ita hadomi rai ida ne’e, ita labele fó dalan ba KKN atu buras ba beibeik. Entidade hotu-hotu estadu nian tenke fó liman ba malu atu valoriza kna’ar jornalista sira-nian, iha fatin-fatin.

Exelênsias,
Bainhira hau vizita edifísiu RTTL iha loron 29 fulan ida ne’e, hau sente triste ba kondisaun atuál edifísiu RTTL ne’ebé ladun favoravel ba ekipa RTTL atu servisu ho diak. Kualidade infraestrutura hau bele dehan iha susar nia laran, liuliu iha tempu udan bee nalihun, hanesan Prezidente Sesante hateten mai hau “hanesan pesina boot.” Hau haree kondisaun edifísu (parede) balun dodok no nia kakuluk balun aat dadauk ona. Buat barak sei falta no situasaun ida ne’e la favorese atu fasilita RTTL nia servisu ba oin.

Exelências,
Fatin RTTL tenki sai sentru journalismu kriativu katak jornalista sira bele servisu iha ambiente ne’ebé furak ho espasu natoon hodi espressa sira nia talentu. Jornalista sira iha abilidade atu halo buat barak hanesan sai produtor filme, dokumentáriu iha área oinoin no bele kompete ho jornalista sira seluk iha mundu.

Execelências,
Ita hakarak RTTL tenki representa estadu Timor-Leste ho dignu iha mundu internasionál ne’ebé hatudu servisu ho profisionál ho kualidade ne’ebé ás. Hau fiar katak RTTL nia futuru sei diak liu bainhira entidade hotu-hotu hakarak hamutuk hodi dezenvolve RTTL sai duni hanesan Foho Ramelau hodi dignifika herois da patria Maubere ho dignidade.
Ikus liu ha’u hakarak ko’alia uituan kona-ba servisu horiuluk nian.

RTTL mai husi istória naruk ho desafius oinoin husi tempu UNTAET kedas. Ita tenki agradese maluk sira ne’ebé servisu tinan barak iha RRTL ho fasilidades limitadu ho kualifikasaun mínimu iha área jornalismu maibé ho determinasaun no dedikasaun bo’ot, sira la husik RTTL monu.

Ita tenki apresia lideransa uluk sira-nia servisu. Ita agradese Dr. Virgilio Guterres, Dr. Expedito Ximenes, Dra. Milena Abrantes tanba konsege lidera instituisaun ida ne’e iha tempu difisil no hetan rezultadu lubuk ida ne’ebé di’ak. Hau sei haka’as-an atu haburas liután sira-nia servisu ne’ebé la’o diak ona no hadia buat ne’ebé la’o ladun loos.

Ita hotu sei lori estadu nia preokupasaun ba povu iha ita-nia moris loron loron, iha ita-nia lala’ok ida-idak.

Tanba ida ne’e hau apela ba ekipa RTTL no entidade tomak, mai ita servisu hamutuk tanba iha mundu laiha SUPERMAN maibé iha de’it SUPERTEAM hodi alkansa ita nia Mehi.

Hamutuk ita bele! Hamutuk ita forte! Ita sei haburas liután ita-nia rai, ita sei halakon kiak, mukit, moras no injustisa sosiál, hamutuk ita sei kore povu iha ita-nia rai doben Timor-Leste husi nakukun laran. Obrigado wain.

Dili, 1 Fevereiru 2018

Pin It

Follow us on Twitter

Advertisement
Sign up via our free email subscription service to receive notifications when new information is available.