27
Sat, Apr
0 New Articles

PN Husu CI Presiza Serbisu Ho Integridade No Profisionál

Prezidente CI, Virgílio da Silva Guterres, ho membru na’in hat simu pose hosi Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres, iha PN, Tersa, (10/0). Foto, Mídia CI.

Flash News

Díli-SMI: Prezidente Parlamentu Nasionál – PPN, Aniceto Guterres, husu ba Prezidente Conselho de Imprensa – CI, Virigílio da Silva Guterres, atu hamutuk ho membru foun sira ba mandatu daruak nian kontinua halo serbisu hodi promove Liberdade espresaun no imprensa iha Timor-Leste ho integridade no profisionál.

Tuir Aniceto, CI nu’udar orgaun reguladora ne’ebé ho ninia mandate atu halo supervizaun ba órgaun no meiu komunikasaun sosiál iha rai-laran, nune’e presiza serbisu ho transparante, independente no profisionál.  

“Kuadrus polítiku no legais rekere KI hala’o nia funsaun sira ho karater rigorozu, transparenti, independenti, imparsiál, profisionál, integridade etika, no ho igualdade”, dehan, PPN, Aniceto Guterres.

Eis ativista Diretu Umanus ne’e rekuiñese katak ezisténsia CI iha era globalizaun ne’ebé nakonu ho kompleksidade maibe la-signifika katak laiha dalan atu bele tau forsa hamutuk hosi membru sira hodi kontinua luta ba Liberdade espresaun no imprensa iha rai-laran.

“KI moris iha kompleksidade ida ne’e no aumenta tan ho dinamika vida sosial polítika, ekonomika, progresu teknologia informatika ne’ebé lao lais tebés. Maibé, la’os misaun impossivel wainhira bagazen profisionál, morál, téknika no administrativa ne’ebé ida-idak iha, tau hamutuk liu-hosi kolaborasaun, komunikasaun no konsertasaun regular entre membros no pessoal apoiu sira hodi hatudu kompeténsias hosi Orgaun Supervizora ida ne’e”, katak nia.

Iha parte seluk, Prezidente CI, Virgílio da Silva Guterres, liu-hosi ninia diskursu fó ninia komitmentu ba mandatu daruak ne’e katak sei konsolida CI no órgaun komunikasaun sosiál intermus revizaun ba enkuadramentu legál sira ne’ebé liga kompeténsia instituisaun nian.

“Iha mandatu daruak nian, esforsu hotu sei foka ba oinsá atu konsolida KI no mós setór komunikasaun sosiál liu-hosi revizaun ba enkuadramentu legál atividade, atribuisaun karteira profisionál difinitiva ba jornalista hotu-hotu, inklui mós monitorizasaun ne’ebé efikaz no atitude ne’ebé interventiva liu tan ba meius komunikasaun sosiál sira”, dehan, Virgílio.

Maske nune’e, eis prizoneiru Cipinang-Jakarta ne’e rekuiñese katak la’o fasil atu bele hetan atinjimentu refere tanba sei hetan difikuldade barak iha prosesu ba konsolidasaun no implementasaun polítik CI hodi garante Liberdade espresaun no imprensa iha nasaun foun ida-ne’e.

Atu atinji objetivu sira ne’e, ha’u rekoñese katak dalan ne’ebé KI liu sei la luan no kabeer hanesan luron sira ne’ebé dadaun ne’e liga kapitál Dili ho munisipiu sira. Sasidik no sasadik (hambatan dan tantangan) sei barak. Sasidik no sasadik barak liu sei mosu bainhira ita ida-idak, pesoál ka instituisionalmente define no interpreta konseitu ka magarti kona-ba liberdade hakait ho responsabilidade”, tenik nia.

Membru Konsellu Imprensa ne’ebé mak simu posse ba mandatu 2021-2025 mak hanesan, Virgilio da Silva Guterres (Prezidente CI), Otelio Ote, Expedito Dias Ximenes, Francisco B.S da Costa, Benevides Correia Barros. (Editór, Caleri Alves).

Pin It

Follow us on Twitter

Sign up via our free email subscription service to receive notifications when new information is available.